Palata Narodne banke, izgrađena u stilu neorenesansnog akademizma, predstavlja jedno od najvećih i najlepših ostvarenja u Beogradu u 19. veku, zbog čega je svrstana u spomenike kulture pod zaštitom države...
31.08.2023.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u drugom tromesečju 2023. ostvario međugodišnji realni rast od 1,7%, što je u skladu s preliminarnom ocenom. Takođe, realni rast bruto domaćeg proizvoda za prvo tromesečje 2023. revidiran je naviše – sa 0,7% međugodišnje na 0,9% međugodišnje.
Industrijska proizvodnja je u julu 2023. ostvarila međugodišnji rast od 2,7%, vođen rastom u sektorima energetike (12,6% međugodišnje) i prerađivačke industrije (1,0% međugodišnje), dok je u sektoru rudarstva iskazan blagi pad od 0,5% međugodišnje. U okviru prerađivačke industrije, rast aktivnosti je zabeležen u 13 od 24 grane, pri čemu je najveći doprinos rastu aktivnosti potekao od proizvodnje osnovnih metala, farmaceutskih proizvoda i računara i elektronskih proizvoda.
Posmatrano u periodu januar–jul 2023, industrijska proizvodnja je ostvarila međugodišnji rast od 1,9%, vođen rastom sektora energetike (16,3% međugodišnje), dok su u sektorima rudarstva i prerađivačke industrije zabeležena blaga smanjenja aktivnosti od 0,5% međugodišnje i 0,7% međugodišnje.
U okviru uslužnih sektora, nastavljen je realni pad promet u trgovini na malo, koji je u julu iznosio 3,2% međugodišnje. U periodu januar–jul, promet u trgovini na malo je realno bio niži za 4,7% međugodišnje. Ukupan broj dolazaka turista u julu bio je viši za 9,7%, a ukupan broj noćenja turista za 6,8% međugodišnje. Od početka godine zaključno s julom, međugodišnje posmatrano, ukupan broj dolazaka turista bio je viši za 13,1%, a broj noćenja turista za 9,8%.
Kada je reč o spoljnotrgovinskim kretanjima, robni izvoz u evrima u julu porastao je za 0,6% međugodišnje, a robni uvoz je smanjen za 6,7% međugodišnje. U okviru robnog izvoza, nastavljen je rast izvoza prerađivačke industrije i struje, dok je na smanjenje robnog uvoza najviše uticao niži uvoz energenata, pre svega usled njihove niže cene.
Prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti se u drugom tromesečju 2023. vratila na jednocifren nivo i iznosila je 9,6%, što je za 0,5 procentnih poena manje nego u prvom tromesečju ove godine. Stopa zaposlenosti je u drugom tromesečju iznosila je 50,4%, što je za 0,8 procentnih poena više nego u prvom tromesečju ove godine.
Kabinet guvernera
