02.10.2015.

Šta građani dobijaju formiranjem Jedinstvenog registra računa

Povodom medijskih navoda u kojima se naplata u izvršnom postupku iz pojedinih oblika imovine (štednih depozita) dovodi u vezu s novoformiranim Jedinstvenim registrom računa, a radi otklanjanja eventualnih nedoumica u javnosti, Narodna banka Srbije podseća na sledeće činjenice:

  • Cilj uvođenja Jedinstvenog registra računa je brži pristup informacijama o računima kod istraživanja kriminalnih aktivnosti, sprečavanja pranja novca, finansiranja terorizma i sl., ali i olakšana identifikacija računa u ostavinskom i sličnim postupcima, kao i računa dužnika u poreskom, sudskom i izvršnom postupku (na primer kod neplaćanja alimentacije i sl.).
  • Već godinama su sva sredstva izvršenja, pa i pomenuto koje se odnosi na naplatu iz štednih depozita, propisana Zakonom o obezbeđenju i izvršenju, shodno praksi savremenog sveta, i nije reč ni o kakvoj novoj odredbi.
  • Organi koji su nadležni imali su pre, a imaće i dalje – pravo uvida i u podatke o stanju i prometu na računima i pravnih i fizičkih lica koja su strane u određenom sudskom, poreskom, izvršnom i drugom postupku i te podatke će i nakon formiranja Registra moći dobijati isključivo direktno od banaka, jer ih Registar ne sadrži.
  • Jedinstveni registar računa pravnih i fizičkih lica sadrži jedino i isključivo podatke o računima tih lica, odnosno brojevima tih računa, kao i podatke kod kog pružaoca platnih usluga se oni vode, ali ne sadrži podatke o stanju i prometu na tim računima, niti Narodna banka Srbije ili njeni zaposleni u bilo kojoj fazi vođenja ovog registra dolaze u posed tih podataka.
  • Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na fizička lica koja ne obavljaju delatnost nisu javno dostupni i na njih se primenjuju odredbe o tajnosti podataka utvrđene ovim zakonom i propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
  • Pravo pristupa podacima o računima fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost iz ovog registra imaju samo organi koji su za to ovlašćeni zakonom – organ koji vrši nadzor nad pružaocem platnih usluga, nadležni sudovi, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Poreska uprava, izvršitelji i drugi nadležni organi u izvršnom postupku, i to samo za potrebe postupaka koji se vode kod tih organa. Navedeni organi te podatke mogu koristiti isključivo za svrhu vođenja tih postupaka i moraju postupati s njima u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
  • Narodna banka Srbije nije nadležna niti ovlašćena da vrši prinudnu naplatu na teret računa fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost, već nju, shodno Zakonu o izvršenju i obezbeđenju, sprovode nadležni sudovi i izvršitelji, kao što to mogu da vrše i iz drugih oblika imovine, shodno navedenom zakonu, a kao i svuda u razvijenom svetu. 
  • Pomenuti organi su, na osnovu propisa kojima se uređuju njihova prava, imali pravo uvida u ove podatke i pre formiranja Registra, ali su se za njihovo pribavljanje morali obraćati pojedinačno svim bankama. Dakle, godinama pre početka primene Zakona o platnim uslugama sudovi ili izvršitelji su na osnovu čl. 191. i 192. Zakona o izvršenju i obezbeđenju mogli, radi sprovođenja izvršenja na štednom ulogu ili sredstvima na tekućem računu, da od organizacije kod koje se nalazi ulog ili tekući račun zatraže podatke o tom ulogu ili računu, a koji su im potrebni za sprovođenje tog izvršenja. 
  • Registri računa već godinama postoje ne samo u zemljama u okruženju već i u brojnim zemljama Evropske unije i njihova namena je ista.
  • Međunarodne organizacije koje uspostavljaju standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma nalažu formiranje ovakvih ili sličnih što više centralizovanih baza kako bi se borba protiv navedenih i drugih krivičnih dela učinila što efikasnijom.
  • Obaveza uspostavljanja efikasnog i delotvornog mehanizma za prikupljanje podataka o računima dužnika (koji podrazumeva određivanje tela zaduženog za prikupljanje ovih podataka) proizlazi i iz propisa Evropske unije.

Sve navedeno govori o tome da se nikako ne može izvući zaključak da štednja nije bezbedna, kao i da se to nikako ne može povezivati sa uvođenjem Jedinstvenog registra računa.

Kabinet guvernera