18.11.2026.
Narodna banka Srbije objavila je danas Izveštaj o inflaciji – novembar 2026, u kome su predstavljena najnovija makroekonomska kretanja, nove projekcije inflacije i ekonomske aktivnosti, kao i faktori koji su opredelili odluke monetarne politike u periodu od prethodnog izveštaja.
Kao neke od najvažnijih nalaza u Izveštaju o inflaciji ističemo:
Ukratko, za razliku od prethodnog perioda, kada su inflatorni efekti energetskog šoka bili ograničeni, nova projekcija inflacije ukazuje na rizik od njihovog produženog delovanja i prelivanja na ostale cene. U uslovima snažnije domaće tražnje i bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog, povećan je i rizik od sekundarnih efekata na inflaciju. Zbog toga je Izvršni odbor ocenio da je zaoštravanje monetarnih uslova potrebno radi ograničavanja inflatornih pritisaka i obezbeđivanja povratka inflacije u granice cilja u srednjem roku.
U periodu od prethodnog izveštaja, međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je da se kreće u granicama cilja Narodne banke Srbije. Tokom jula i avgusta nalazila se ispod centralne vrednosti cilja, čemu je najviše doprineo izuzetno dobar ovogodišnji rod voća i povrća. U septembru je povećana na 4,1%, pre svega usled efekta niske baze kod cena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije, kao i rasta cena naftnih derivata. U oktobru je inflacija dostigla 4,4% međugodišnje, usled nastavka poskupljenja naftnih derivata i rasta cena hrane. Cene hrane i bezalkoholnih pića, međugodišnje posmatrano, posle više od godinu dana prvi put su zabeležile rast, koji je u proseku iznosio 1,2%. Inflaciona očekivanja finansijskog sektora za godinu dana unapred prethodnih meseci beležila su umereni rast, ali su i dalje u granicama cilja, dok su srednjoročna očekivanja i dalje usidrena oko centralne vrednosti cilja od 3%.
Narodna banka Srbije očekuje da će se inflacija do kraja 2026. godine kretati oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, dok će tokom većeg dela naredne godine biti iznad te granice.
Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju ove godine ubrzao je na 4,0% međugodišnje, što je iznad očekivanja Narodne banke Srbije iz avgusta. Prema oceni Narodne banke Srbije, najveći pozitivan doprinos rastu dali su uslužni sektori, zahvaljujući nastavku rasta privatne potrošnje i realnih dohodaka stanovništva, a pozitivan doprinos potekao je i od građevinarstva i poljoprivrede. S druge strane, industrijska proizvodnja je gotovo stagnirala, delom zbog sniženog vodostaja, koji je otežao proizvodnju električne energije i transport. U okviru prerađivačke industrije, rast je zabeležen u više od polovine oblasti, a naročito u proizvodnji motornih vozila, mašina i opreme, kao i prehrambenih i hemijskih proizvoda.
Povoljnija ostvarenja ekonomske aktivnosti u dosadašnjem toku godine nego što se očekivalo u avgustu, bolji rezultati poljoprivredne proizvodnje, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, kao i ubrzanje rasta u građevinarstvu, opredelili su reviziju naviše projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu – sa 3,2% na 3,5%. Zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5% na 4,0%. Prema projekciji, rast ekonomske aktivnosti i u narednom periodu biće vođen domaćom tražnjom, uz pozitivan doprinos potrošnje i investicija u osnovna sredstva, podržanih rastom raspoloživog dohotka, prilivima stranih direktnih investicija i nastavkom realizacije infrastrukturnih projekata. Pozitivan doprinos u 2027. godini očekuje se i od neto izvoza, zahvaljujući povećanju izvoznih kapaciteta i rastu izvoza robe i usluga povezanih sa održavanjem izložbe „Ekspo”. Ipak, zbog produženog trajanja energetskog šoka i izraženih geopolitičkih i trgovinskih tenzija, doprinos neto izvoza sada se projektuje na nešto nižem nivou nego u avgustu. U srednjem roku očekuje se postepeno iščezavanje uticaja privremenih faktora i stabilizacaja privrednog rasta na nivou od oko 3,5% godišnje, što odgovara procenjenom potencijalnom rastu domaće privrede.
Uprkos slaboj eksternoj tražnji i povećanom uvozu energenata, izvoz robe i usluga nastavio je da raste brže od uvoza. U devet meseci 2026. godine izvoz robe i usluga povećan je za 8,7%, a uvoz za 6,7%, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila rekordnih 94%. Rast izvoza bio je vođen prerađivačkom industrijom, pre svega granama povezanim sa automobilskom industrijom, kao i izvozom rude bakra, IKT i poslovnih usluga. Na uvoznoj strani najveći doprinos potekao je od povećane tražnje za energentima.
Kao rezultat nižeg deficita u trgovini robom i uslugama, ukupan deficit tekućeg računa platnog bilansa u devet meseci ove godine iznosio je 3,6% bruto domaćeg proizvoda. Prema novoj projekciji Narodne banke Srbije, deficit tekućeg računa na nivou 2026. godine iznosiće oko 4,2% bruto domaćeg proizvoda, što je približno prošlogodišnjem nivou. Za 2027. godinu očekuje se njegovo smanjenje na oko 3,6% bruto domaćeg proizvoda, čemu bi, pored postepenog oporavka eksterne tražnje i povećanja izvoznih kapaciteta, trebalo da doprinese i rast izvoza usluga povezanih sa održavanjem izložbe „Ekspo”.
Najvažniji rizici za ostvarenje makroekonomskih projekcija potiču iz međunarodnog okruženja, pre svega od neizvesnog trajanja sukoba na Bliskom istoku i daljeg kretanja svetskih cena energenata. S obzirom na to da je i dalje prisutna neizvesnost u pogledu razvoja geopolitičkih odnosa, u Izveštaju su predstavljeni alternativni scenariji projekcije.
Od druge polovine septembra na domaćem deviznom tržištu prisutni su deprecijacijski pritisci, koji su prvenstveno bili posledica rasta tražnje za devizama uvoznika energenata. Ti pritisci su dodatno intenzivirani tokom oktobra, na šta se odrazila i povećana tražnja fizičkih lica za devizama i efektivnim stranim novcem. Narodna banka Srbije je u oktobru neto prodala 865,0 miliona evra, čime je, posmatrano od početka godine, neto prodaja deviza iznosila 1.340,0 miliona evra. I pored intervencija Narodne banke Srbije na deviznom tržištu, devizne rezerve su i dalje na relativno visokom nivou. Krajem oktobra devizne rezerve iznosile su 29,2 milijarde evra, čime su pokrivale 6,5 meseci uvoza robe i usluga, što je znatno iznad kriterijuma adekvatnosti. Time je Narodna banka Srbije potvrdila opredeljenje da očuva relativnu stabilnost deviznog kursa, koja doprinosi i cenovnoj i finansijskoj stabilnosti i većoj izvesnosti poslovanja.
Kao što je prethodno istaknuto, na osnovu razmatranja novembarske projekcije inflacije, a uzimajući u obzir i sve prethodno navedene faktore, Izvršni odbor je na novembarskoj sednici povećao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 6,00%,. Podsećanja radi, i na prethodnim sednicama u septembru i oktobru Izvršni odbor je ukazivao na rizik da se sukob na Bliskom istoku i rast svetskih cena energenata mogu odraziti na rast troškova proizvodnje i transporta na globalnom nivou, poremećaje u lancima snabdevanja i tokove kapitala, kao i da mogu imati sekundarne efekte na ostale cene. I tada je ukazao na to da bi domaća inflacija u narednom periodu mogla biti veća od projektovane u avgustu.
Pri donošenju odluke o povećanju referentne kamatne stope, Izvršni odbor je imao u vidu da, iako monetarna politika ne može direktno da utiče na svetske cene energenata, ona može da ograniči prenošenje njihovog rasta na inflaciona očekivanja i ostale cene. To je posebno važno u uslovima kada produženo trajanje troškovnih pritisaka, u kombinaciji sa snažnijom domaćom tražnjom, povećava rizik od trajnijeg rasta inflacije.
I pored određenog rasta kamatnih stopa na kredite u prethodnim mesecima, kreditna aktivnost banaka ostala je snažna i tokom trećeg tromesečja, uz međugodišnji rast ukupnih kredita od 15,1% u septembru. Krediti privredi povećani su za 10,1% međugodišnje, pre svega zahvaljujući rastu investicionih kredita i kredita za likvidnost, dok je rast kredita stanovništvu iznosio 18,6%, podstaknut gotovinskim i stambenim kreditima. Istovremeno, učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima ostalo je ispod 2%. Nastavak snažnog rasta kreditne aktivnosti, posebno kod stanovništva, ukazuje na to da su uslovi finansiranja i dalje podsticajni za domaću tražnju. U takvim okolnostima, umereno povećanje referentne kamatne stope doprinosi ograničavanju rizika od dodatnog jačanja inflatornih pritisaka sa strane tražnje. Pravovremenim delovanjem monetarne politike smanjuje se rizik da u narednom periodu bude potrebno snažnije zaoštravanje monetarnih uslova, koje bi imalo i veće troškove po ekonomsku aktivnost.
Narodna banka Srbije je, radi zaštite interesa deponenata i poverilaca, krajem oktobra donela odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci. Reč je o banci koja nije imala status sistemski važne banke i čije učešće u aktivi bankarskog sektora iznosi oko 3%, tako da se oduzimanje dozvole za rad ovoj banci neće odraziti na stabilnost bankarskog sistema u celini, koji je dobro kapitalizovan i visoko likvidan. Narodna banka Srbije je upravljanje nad Alta bankom prenela na Agenciju za osiguranje depozita, koja ima potrebna sredstva da svi depoziti obuhvaćeni zakonskim sistemom osiguranja depozita budu u kratkom roku isplaćeni u punom osiguranom iznosu.
Narodna banka Srbije će nastaviti da prati i analizira trendove na domaćem i međunarodnom tržištu i da donosi odluke o budućoj monetarnoj politici od sastanka do sastanka, u zavisnosti od pristiglih podataka, kako bi obezbedila srednjoročnu cenovnu i finansijsku stabilnost, uz podršku daljem rastu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti.
Kabinet guvernera