17.11.2022.

Uvodni govor guvernera na Konferenciji o održivom investiranju na Zapadnom Balkanu

Dobro došli u Narodnu banku Srbije na Prvi forum održivog investiranja na Zapadnom Balkanu, nadam se prvi od mnogih.

Na početku želim da pozdravim mog kolegu i prijatelja Igora Mirovića, predsednika Pokrajinske vlade. Na njegovu inicijativu Razvojni i Garancijski fond Vojvodine i Garantni fond Republike Srpske osnovali su poslovnu asocijaciju „Zeleni navigator Zapadnog Balkana”. Svi oblici saradnje, a posebno oni koji su usmereni na jačanje obnovljivih izvora energije i poljoprivredu, važan su element održivog rasta.

Pozdravljam i gospodina Alesandra Bragoncija, direktora regionalnog predstavništva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan. Evropska investiciona banka je klimatska banka Evropske unije, ali svojim delovanjem ona podržava i zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu. Saradnja Narodne banke Srbije i Evropske investicione banke posebno je dinamična u oblasti realizacije Apeks zajmova, gde je Narodna banka Srbije agent Republike Srbije. Sredstva Apeks zajmova namenjena su preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima, preduzećima srednje tržišne kapitalizacije, prioritetnim projektima i lokalnoj samoupravi, za projekte iz oblasti infrastrukture, zaštite i unapređenja životne sredine, energetske efikasnosti, zdravstva i obrazovanja. Projektima koji su do sada finansirani iz Apeks zajmova planirano je otvaranje oko 9.600 novih radnih mesta širom Srbije, a mene posebno raduju oni kojima se podržava zapošljavanje mladih u Republici Srbiji, kao i razvoj obrazovanja, jer znanju zamene nema.

Dame i gospodo,

Jasno je da nije svaki rast podjednako dobar. Samo održiv rast i razvoj vode održivoj budućnosti. Ako rast nije održiv, ni investicije ne mogu da budu održive. Važi i obrnuto. Zbog toga, kada govorimo o održivom rastu, ne možemo a da ne obuhvatimo i pitanja:

  • zelene ekonomije,
  • digitalne ekonomije i
  • pitanja raznih vidova jednakosti.

U nastavku ću govoriti o:

  • postojanju svesti o značaju zelene transformacije;
  • neophodnosti postepenosti tog procesa;
  • aktivnostima Narodne banke Srbije u domenu održivih investicija.

Krenuću redom, konstatacijom da s pravom sve češće govorimo o značaju transformacije ekonomije koja je zasnovana na ekološki održivim osnovama, tj. razgovaramo o konceptu zelene transformacije. Ublažavanje klimatskih rizika globalni je zadatak, jer je i rizik zajednički. Ipak, on je posebno važan za zemlje čiji se rast oslanja na sektore privrede koji su osetljiviji na klimatske promene poput poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Iz vizure centralne banke želim da kažem da smo svesni da klimatski rizici ne potiču iz finansijske sfere, ali smo svesni i njihovog uticaja na brojne oblasti društvenog života, čime utiču i na finansijski sistem, koji nije izolovan od ljudi i privrede. Naprotiv! Zbog toga i ulaganja u ekološko, socijalno i korporativno upravljanje (ESG) postaju sve rasprostranjenija.

Verujem da ćemo se svi složiti da je ukupan koncept zelene ekonomije kompleksan i da su pojmovi, metodologije i podaci još uvek u procesu standardizovanja. Zbog toga i proces njegove implementacije u lokalne okvire mora biti postepen. Opseg postepenosti zavisi od uslova na domaćem tržištu, ali i od politika koje se vode u zemljama regiona, jer su klimatski rizici, kako sam već konstatovala, zajednički. Takođe, iako zeleno i digitalno jesu i moraju biti među prioritetima nosilaca politike u ovom veku, ključni prioritet ostaje sigurno i stabilno. Jer, bez stabilnosti, ne može biti ni održivog investiranja, što u Srbiji prepoznajemo. Srbija je čak i tokom dve pandemijske godine, kao i tokom 2022. godine, koju su obeležili sukob u Ukrajini, globalna energetska kriza i kriza hrane, ostvarila odlične rezultate:

  • Stopa nezaposlenosti svedena je na jednocifren nivo i nalazi se na opadajućoj putanji;
  • Tokom tri krizne godine (od 2020. zaključno sa 2022), Srbija će imati realni privredni rast od oko 9%, realni rast fiksnih investicija od oko 12% i realni rast lične potrošnje od oko 9%;
  • Tokom tri krizne godine, priliv SDI u Srbiju dostići će nivo od oko 11 milijardi evra, dok će izvoz roba i usluga iznositi oko 38–40 milijardi evra, odnosno oko 63% bruto domaćeg proizvoda;
  • Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika će 2022. godine dostići blizu 9.000 evra, dok je, na primer, 2012. godine iznosio oko 4.700 evra.

Srbija je u septembru 2021. emitovala i prvi zeleni instrument, čime je postala jedna od malobrojnih evropskih zemalja i jedina evropska država van Evropske unije koja je emitovala zelenu evroobveznicu. Emitovana je 1 milijarda evra, ročnosti sedam godina, po najnižoj kuponskoj stopi od 1,0%. Ovako niska stopa duguje se snažnoj tražnji međunarodnih investitora, koji ocenjuju da Srbija ima odlične perspektive rasta. Emisija je izvršena u skladu s Principima zelenih obveznica Međunarodne asocijacije tržišta kapitala, uz jasnu obavezu da se sredstva mogu koristiti isključivo za projekte iz oblasti obnovljive energije, energetske efikasnosti, transporta, upravljanja vodama, sprečavanja i kontrolisanja zagađenja, cirkularne ekonomije, zaštite biodiverziteta i okoline, kao i održive poljoprivrede.

Dalje, po osnovu upravljanja deviznim rezervama Narodna banka Srbije u svom portfoliju ima i zelene obveznice visoko rangiranih prvoklasnih međunarodnih emitenata, čime takođe podržavamo zelenu transformaciju.

Pored toga, kao regulator i supervizor, sproveli smo anketu među bankama u Republici Srbiji o tome kako rizici povezani s klimom utiču na njihovo poslovanje i koje aktivnosti u tom pogledu preduzimaju. Preliminarni zaključci ankete ukazuju na to da je:

  1. bankarski sektor počeo da prepoznaje klimatske rizike u kontekstu sistema upravljanja rizicima i polovina je unutrašnjim aktima definisala pojam tog rizika;
  2. više od polovine banaka u narednom periodu očekuje značajan uticaj klimatskih rizika na rizični profil banke, pri čemu najveći broj taj uticaj očekuje u periodu dužem od pet godina;
  3. najveći broj banaka još uvek nije uključio ove rizike u delokrug organa upravljanja banke, niti u sistem izveštavanja o rizicima;
  4. polovina banaka nije definisala bilo kakva ograničenja po osnovu klimatskih rizika. Ostale banke su to uglavnom učinile definisanjem granice izloženosti u vidu ciljane maksimalne vrednosti koju je potrebno dostići do nekog datuma, ili ograničenja u pogledu delatnosti definisanjem liste delatnosti koje nisu podržane.

Dalje, kao institucija nadležna za stabilnost finansijskog sistema, već dugo sprovodimo napredne makroprudencijalne stres-testove solventnosti i likvidnosti bankarskog sektora. Kao dodatni iskorak, u okviru novog regionalnog IPA projekta radićemo zajedno s centralnim bankama iz Evropskog sistema centralnih banaka da u postojeći okvir uključimo i različite makroscenarije uticaja klimatskih rizika.

Od jula 2021. godine članica smo i Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema. Ove godine, i to odmah po uspostavljanju, uključili smo se i u rad Radne grupe Bečke inicijative za klimatske promene, kojom kopredsedavaju Evropska investiciona banka, Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj i Grupacija Svetske banke. Cilj radne grupe jeste diskusija o dostupnosti i kvalitetu podataka, regulativi i superviziji, razvoju i unapređenju znanja i kapaciteta u oblasti klimatskih rizika, kao i procesu tranzicije s kojima se suočava veliki broj sektora. To je dobra platforma koja omogućava razmenu iskustava i planova, pogotovo što radnu grupu čine i predstavnici evropskih i globalnih regulatora, što daje uvid u aktuelne i planirane mere za upravljanje i nadzor nad rizicima u vezi s klimatskim promenama.

Dame i gospodo,

Nema dileme da ekologija mora da bude jedan od prioriteta nosilaca politika, a u Srbiji ona to i jeste, jer se prepliće kroz brojne politike. Takođe, svi akteri – od pojedinaca do institucija i donosilaca odluka – moraju da se ponašaju odgovorno. Ipak, to ne znači da treba da zatvorimo neekološke fabrike, već da svaka aktivnost treba da bude pažljivo odmerena i da je naš zadatak da pronalazimo održiva rešenja, koja će biti najbolja za naše građane. To se jasno vidi i na primeru aktuelne globalne energetske krize, gde je potrebno vreme za izgradnju alternativnih izvora energije, a energetska sigurnost je prioritet. To znači da je važno da nađemo pravu meru i pravi redosled aktivnosti i u tome moramo svi da učestvujemo. Današnji događaj jeste pravi način kolektivnog delovanja.

Zahvaljujem se na pažnji i želim vam uspešan Prvi forum održivog investiranja na Zapadnom Balkanu.

Dr Jorgovanka Tabaković, guverner