30.12.2021.

Procene ekonomskih i spoljnotrgovinskih kretanja u 2021. godini

Republički zavod za statistiku objavio je preliminarne procene makroekonomskih kretanja u 2021. godini. Zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj i finansijskoj stabilnosti i pravovremenom i sveobuhvatnom paketu ekonomskih mera koje su donele Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije, Srbija je u dve pandemijske godine zabeležila kumulativan rast realnog bruto domaćeg proizvoda od oko 6,5%, što će verovatno biti jedan od najboljih rezultata u Evropi.

Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u 2021. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od 7,5%. Takva kretanja rezultat su rasta aktivnosti u industriji, građevinarstvu i uslužnim sektorima. Fizički obim industrijske proizvodnje porastao je za 6,3%, u okviru čega je rast prerađivačke industrije iznosio 5,5%, uprkos izazovima u pogledu zastoja u globalnim lancima snabdevanja, koji su bili prisutni u većem delu godine. Rast obima proizvodnje u rudarstvu iznosi 27,5%, dok je u energetici zabeležen rast od 1,0%. U sektoru građevinarstva zabeležen je realni rast vrednosti izvedenih radova od 17,1%, dok je realni rast ukupnih fiksnih investicija iznosio 14,1%. Snažan rast aktivnosti zabeležen je i u uslužnim sektorima, posebno onim koji su tokom pandemije bili najviše pogođeni. Tako je broj noćenja turista viši 29,7% u odnosu na prošlu godinu, ugostiteljski promet za 72,7%, dok je u saobraćaju zabeležen rast aktivnosti od 39,9%. Pored toga, promet u trgovini na malo realno je veći za 9,8%.

Povoljna kretanja u 2021. nastavljena su i na tržištu rada, gde se beleži dalji rast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti i rast zarada na održivim osnovama. Prosečna zarada je na nivou godine nominalno povećana za 8,9%, dok je njen realni rast iznosio 4,6%, čime je očuvana i dodatno uvećana kupovna moć stanovništva. Prema podacima Ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je u trećem tromesečju smanjena na 10,5%, a stopa zaposlenosti dostigla je nivo od 50%.

Prosečna godišnja inflacija u 2021. iznosila je 4,1%, dok je međugodišnja inflacija u decembru, pre svega kao posledica rasta svetskih cena hrane i energenata, iznosila 7,8%. Rast inflacije u drugoj polovini godine posledica je u najvećoj meri delovanja faktora privremenog karaktera, koji potiču pre svega iz međunarodnog okruženja i na koje monetarna politika ne može direktno da utiče u znatnoj meri. S druge strane, bazna inflacija, na koju mere monetarne politike mogu da utiču, od početka godine zadržana je na niskom i stabilnom nivou i poslednjih meseci u proseku se kreće oko centralne vrednosti cilja od 3%. Stabilnom kretanju bazne inflacije doprinela je dugogodišnja relativna stabilnost deviznog kursa, kao i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja se duže vreme kreću u granicama cilja.

Kada je reč o spoljnotrgovinskim kretanjima, robni izvoz će u 2021. porasti za 25,5%, što je pre svega rezultat otpornosti izvoza zasnovanoj na njegovoj sektorskoj i geografskoj rasprostranjenosti. S druge strane, prema preliminarnim procenama, robni uvoz će na nivou godine biti povećan za 24,0%, što je u velikoj meri rezultat nastavka investicionog ciklusa i povećanog uvoza opreme, kao i povećanog uvoza medicinskih proizvoda usled pandemije. Na rast uvoza uticalo je i povećanje uvoza energenata, kako kroz količinu uvezenih energenata, tako i preko rasta cena energenata u uslovima oporavka svetske ekonomije i aktuelne energetske krize.

Kabinet guvernera