11.12.2017.

Blic – u vezi s ulaganjem u investiciono zlato

Pitanja: Da li u Srbiji postoji mogućnost štednje građana u zlatu, odnosno kupovine investicijskog zlata? Da li će tako nešto biti moguće i kada? Da li postoje procene o tome u kojoj meri (koliki je procenat u celokupnoj štednji) građani Srbije štede u zlatu?


Odgovor NBS: Zakon o Narodnoj banci Srbije uređuje tzv. monetarno zlato, tj. zlato koje je sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Srbije kao centralne banke Republike Srbije, ali ne i investiciono zlato i njegovu trgovinu u Republici Srbiji.

Sa stanovišta makroekonomskih efekata potencijalnog ulaganja građana u investiciono zlato u slučaju uvoza investicionog zlata u Republiku Srbiju, ukazujemo na to da bi postojao realan rizik odliva deviza iz zemlje, s obzirom na to da bi građani koji bi kupovali investiciono zlato vršili prekompoziciju svoje devizne štednje u štednju u zlatu, zbog čega bi, u slučaju da dođe do omasovljenja ovakve prakse, to moglo da prouzrokuje neravnotežu ponude i tražnje za devizama, a time i određeni pritisak na kurs dinara na deviznom tržištu.

Takođe, to bi moglo, u određenoj meri, da smanji kreditni potencijal banaka u Republici Srbiji, što bi moglo da rezultira smanjenjem odobravanja kredita privredi, posebno malim i srednjim preduzećima.

Pored toga, skrećemo pažnju na to da su Vlada Republike Srbije i Narodna banka Srbije potpisale Memorandum o strategiji dinarizacije finansijskog sistema Srbije, čiji je cilj povećanje obima korišćenja dinara u poslovnim transakcijama, te ako bi se omogućila štednja građana u investicionom zlatu, navedena pojava mogla bi uticati na smanjenje korišćenja domaće valute u finansijskom sistemu Srbije, jer bi se u ovom slučaju radilo o prekompoziciji dinarske štednje građana, koja je u usponu, u štednju u investicionom zlatu. Veća upotreba dinara u finansijskom sistemu Srbije poboljšava stepen finansijske stabilnosti zemlje, umanjuje rizik od promene deviznog kursa u najranjivijim sektorima domaće ekonomije i povećava efikasnost monetarne politike. Sa stanovišta daljeg razvoja štednje u Republici Srbiji, veoma je značajno da građani sve više štede u dinarima, a ne u devizama, što je još uvek dominantan vid štednje, kao i da se poveća štednja u korist štednje duže ročnosti, čime bi dinarska štednja postala stabilan i značajan izvor kreditne aktivnosti banaka u Srbiji na duži rok.

Promet investicionim zlatom i štednja u investicionom zlatu u Republici Srbije nisu u ovom trenutku posebno uređeni domaćim propisima. Narodna banka Srbije nije institucija nadležna za regulisanje investicionog zlata i njegovog prometa, ali će sa aspekta svojih nadležnosti bezrezervno podržati sve aktivnosti usmerene na donošenje propisa kojima bi se stvorili preduslovi za razvoj tržišta investicionim zlatom u Republici Srbiji.

Kabinet guvernera