Preporuke

U okviru aktivnosti očuvanja i održavanja finansijske stabilnosti Narodna banka Srbije identifikuje potencijalne rizike koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost i doprinosi podizanju svesti ekonomskih aktera o potencijalnim rizicima.

Rizici Mere
Spoljnji rizici
  • sporiji pad globalne inflacije i odlaganje početka ublažavanja monetarnih politika vodećih centralnih banaka ili njihovo usporeno ublažavanje;
  • otežan pristup izvorima finansiranja i visoki troškovi otplate obaveza od strane država, privrede i stanovništva kao posledica zadržavanja povišenih kamatnih stopa u dužem periodu;
  • intenziviranje geopolitičkih fragmentacija, ograničenje trgovinskih tokova i kretanja kapitala;
  • slabi izgledi globalnog privrednog rasta, posebno u zemljama zone evra s kojima imamo najveću trgovinsku razmenu;
  • jačanje neizvesnosti na međunarodnom finansijskom tržištu, povećana averzija investitora prema riziku i manji priliv kapitala prema zemljama u usponu;
  • otežan pristup izvorima finansiranja matičnih banaka, smanjenje kamatonosnih prihoda i profitabilnosti i potencijalan pad solventnosti;
  • uticaj novih tehnologija i veštačke inteligencije na promene u funkcionisanju finansijskog sistema;
  • učestali sajber napadi, koji bi mogli da naruše poverenje u stabilnost finansijskog sistema;
  • uticaj klimatskih promena na jačanje rizika u finansijskim sektorima.
  • procena efekata na domaća makroekonomska kretanja i eventualno prilagođavanje monetarne politike kako bi se obezbedio stabilan povratak inflacije u granice cilja, uz očuvanje privrednog rasta;
  • održavanje relativne stabilnosti deviznog kursa;
  • postepena i umerena fiskalna konsolidacija, uz podršku ranjivim sektorima privrede i stanovništva radi prevazilaženja posledica višedimenzionalne globalne krize, i koordinacija fiskalne i monetarne politike;
  • održavanje globalno diversifikovane ekonomske strukture i prepoznavanje alternativnih tržišta za snabdevanje, izvoz i izvore finansiranja, uz nastojanje da se aktivnim merama ekonomske politike zadrži proizvodna i geografska rasprostranjenost SDI i njihova pretežna orijentacija u izvozno orijentisane grane privrede;
  • dalji nastavak saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama i supervizorima matičnih bankarskih grupa;
  • obezbeđivanje dodatne likvidnosti od strane centralnih banaka putem zaključenja svop i repo transakcija;
  • očuvanje domaće depozitne baze banaka i dalje obezbeđivanje pokrivenosti kredita domaćim depozitima;
  • adekvatno vođenje makroprudencijalne politike, uz primenu ili ublažavanje relevantnih instrumenata kako bi se jačala stabilnost finansijskog sektora;
  • kontinuirani rad na unapređenju informacionih sistema, integracija inovativnih alata i tehnologija i jačanje poslovnih procesa na finansijskom tržištu;
  • koordinacija međunarodnih organizacija, investitora, državnih organa, finansijskog sektora i privrede radi podrške smanjenju emisije štetnih gasova i tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, kao i unapređenje regulatornog okvira za ublažavanje uticaja klimatskih rizika na finansijski sistem.
Unutrašnji rizici
  • produženo trajanje inflatornih pritisaka i neizvesnost u pogledu kretanja cena energenata i drugih primarnih proizvoda;
  • prilagođavanje restriktivnosti monetarne politike, uz sagledavanje efekata prethodnih povećanja referentne kamatne stope i stope obavezne rezerve na inflaciju u narednom periodu;
  • očuvanje relativne stabilnosti deviznog kursa;
  • očuvanje efikasnosti transmisionog mehanizma monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje, kao i na inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede primenom odgovarajućih mera i pojačanom komunikacijom s javnošću;

 

  • visok nivo evroizacije domaćeg finansijskog sistema;
  • očuvanje opšte makroekonomske i finansijske stabilnosti, kao i relativne stabilnosti deviznog kursa, radi jačanja poverenja u domaću valutu;
  • nastavak sprovođenja mera i aktivnosti predviđenih Strategijom dinarizacije finansijskog sistema Republike Srbije;
  • primena propisa i mera iz oblasti mikroprudencijalne i makroprudencijalne politike, kao i mera iz oblasti monetarne politike, radi većeg podsticanja kreditiranja u domaćoj valuti;
  • nastavak promovisanja veće isplativosti dinarske u odnosu na deviznu štednju, kao i finansijskih instrumenata u domaćoj valuti;
  • nastavak promovisanja instrumenata zaštite od deviznog rizika;
  • nastavak razvoja tržišta kapitala i porast obima emisija dinarskih državnih HoV na domaćem tržištu radi smanjenja valutnog rizika u upravljanju javnim dugom, uključujući i nastavak produženja ročnosti emitovanih dinarskih državnih HoV radi produženja dinarske krive prinosa; 
  • usporavanje kreditne aktivnosti i potencijalni rast problematičnih kredita i njihov uticaj na profitabilnost banaka;
  • ublažavanje primenjenih makroprudencijalnih instrumenata kako bi se omogućilo olakšano kreditiranje privrede i stanovništva i povećala tražnja za kreditima;
  • donošenje novih mera radi podrške sektorima koji su najviše pogođeni kako bi se sprečio potencijalni rast problematičnih kredita ovih sektora;
  • pojačano praćenje kvaliteta aktive banaka;
  • korišćenje profita banaka za izgradnju dodatnih rezervi kapitala, čime bi se omogućilo održivo kreditiranje u uslovima usporenog privrednog rasta ili rastućih neizvesnosti;
  • podsticanje banaka da dodatno unaprede upravljanje kreditnim rizikom, kao najzastupljenijim rizikom u domaćem bankarskom sektoru;
  • jačanje okvira i prakse nesolventnosti i donošenje mera za brži postupak restrukturiranja duga;

 

  • neizvesnost u pogledu kretanja cena stambenih i komercijalnih nepokretnosti;
  • pojačano praćenje i analiza kretanja na tržištu nepokretnosti, uz unapređenje prikupljanja i distribucije podataka s tržišta hipotekarnih nepokretnosti;
  • nastavak praćenja kvaliteta obezbeđenja u bankarskom sektoru putem adekvatne procene vrednosti nepokretnosti;
  • adekvatna primena makroprudencijalnih instrumenata usmerenih na dužnike ili na kapital banaka, kojima se povećava otpornost banaka na rizike s tržišta nepokretnosti;

 

  • uticaj klimatskih promena na privredu i posledično na finansijski sektor materijalizacijom fizičkih i tranzicionih rizika.
  • razvoj i unapređenje regulatornog okvira i taksonomije za klimatske rizike u skladu s najboljom međunarodnom praksom, kao i praćenje i analiza uticaja klimatskih promena na finansijsku stabilnost;
  • dalji razvoj institucionalnog okvira i baze klimatoloških podataka za Republiku Srbiju;
  • definisanje mera i instrumenata za ublažavanje posledica klimatskih rizika na finansijski sistem.