24.04.2024.

Forbes Srbija – pitanja u vezi s pojedinim ocenama da je dinar precenjen i režimom deviznog kursa koji primenjuje Narodna banka Srbije

Pitanja: Da li je Narodna banka Srbije saglasna sa ocenama da je dinar precenjen i da li će se na bilo koji način menjati način na koji Narodna banka Srbije rukovodi kursom?

Odgovor: Narodna banka Srbije je više puta isticala kako tvrdnje o precenjenom dinaru nisu na mestu, tj. nemaju racionalno ekonomsko utemeljenje.

Već gotovo punih dvanaest godina Narodna banka Srbije uspešno održava relativnu stabilnost kursa dinara prema evru, imajući u vidu njen značaj za očuvanje cenovne, finansijske i sveukupne makroekonomske stabilnosti. Pri tome, od 2017. godine dominiraju jaki pritisci ka jačanju dinara prema evru i Narodna banka Srbije je u tom periodu neto kupila značajan iznos deviza kako dinar ne bi previše ojačao. Jasno je da se u takvim okolnostima ne može govoriti da je dinar precenjen, jer da Narodna banka Srbije nije intervenisala, kurs dinara prema evru bio bi znatno niži.

Režim deviznog kursa koji primenjuje Narodna banka Srbije od 2001. godine – rukovođeno fluktuirajući devizni kurs podrazumeva da se kurs dinara prema evru formira na domaćem deviznom tržištu na osnovu ponude i tražnje za devizama, uz mogućnost intervencija Narodne banke Srbije.

Poslednjih godina, od 2017. godine preovladavaju snažni aprecijacijski pritisci čiji su osnovni uzrok poboljšani makroekonomski pokazatelji naše zemlje, koji utiču i na veću ponudu deviza u odnosu na tražnju za njima po raznim osnovama, kao što su pojačan priliv deviza po osnovu stranih direktnih investicija, izvoza, doznaka, turizma.
O snazi preovlađujućih pritisaka ka jačanju domaće valute od 2017. godine više nego dovoljno govori to što je u šest od poslednjih sedam godina Narodna banka Srbije bila neto kupac deviza kako dinar ne bi prekomerno ojačao prema evru usled viška ponude deviza u odnosu na tražnju za njima. Pritisci ka jačanju dinara povremeno su prekidani kratkotrajnijim deprecijacijskim pritiscima u uslovima globalnih kriza i nestabilnosti iz međunarodnog okruženja, kao što su pandemija i geopolitičke krize, a u takvim okolnostima Narodna banka Srbije prodavala je devize koristeći prethodno akumulirane devizne rezervne, pažljivo i odmereno.

U 2023. godini pritisci ka jačanju dinara bili su najsnažniji – velikim delom zahvaljujući rekordno visokom prilivu stranih direktnih investicija. Usled ovakvih kretanja Narodna banka Srbije je prošle godine neto kupila rekordno visok iznos deviza – 3,9 milijardi evra, a dinar je prema evru nominalno ojačao za 0,1%. Pomenimo samo da su rezidenti prošle godine prvi put bili neto prodavci deviza na nivou godine, i to u iznosu od preko 1 milijarde evra i da se sve veći broj domaćih kompanija javlja na strani ponude deviza. Pritisci ka jačanju dinara preovladavaju i u dosadašnjem toku 2024. godine, a Narodna banka Srbije je od 2017. godine do kraja marta ove godine neto kupila devize u iznosu od gotovo 9,5 milijardi evra. Da Narodna banka Srbije nije kupovala devize sprečavajući prekomernu aprecijaciju dinara, vrednost dinara prema evru bila bi na mnogo višem nivou, tj. kurs dinara prema evru bio bi znatno niži. Kupujući devize, Narodna banka Srbije doprinosi uvećanju deviznih rezervi čiji nivo od 24,9 milijardi evra krajem marta pruža sigurnost i otpornost naše zemlje na sve potrese iz spoljašnjeg okruženja.

Navedene činjenice o kretanjima na deviznom tržištu poslednjih godina nedvosmisleno potvrđuju da ocene da je dinar precenjen nemaju nikakvog osnova. Za dinar ne možemo da kažemo ni da je jak ni da je slab, ni da je precenjen niti da je potcenjen, već da je njegova vrednost u skladu s makroekonomskim fundamentima i da je dinar pre svega relativno stabilan. A relativna stabilnost deviznog kursa koju je Narodna banka Srbije postigla i koju uspešno održava ima višestruke koristi za našu ekonomiju, za naše građane, kao i za sve subjekte koji u našoj zemlji posluju, jer im omogućava lakše planiranje i veću izvesnost poslovanja, bez obzira na to da li je reč o izvoznom sektoru, uvoznicima, domaćim kompanijama, stranim ulagačima. Stabilni uslovi u kojima se posluje podrazumevaju da nijedan sektor nema prednost u odnosu na drugi, već svi imaju priliku da se, poslujući u stabilnim uslovima, fokusiraju na svoju osnovnu delatnost.

Imajući u vidu značaj relativne stabilnosti deviznog kursa za cenovnu, finansijsku i makroekonomsku stabilnost u našoj zemlji, Narodna banka Srbije će ostati posvećena njenom očuvanju i nastaviće pažljivo da prati i analizira sve faktore koji mogu da utiču na kretanja na domaćem deviznom tržištu, bez obzira na njihovu prirodu i bez obzira na to da li dolaze iz domaćeg ili međunarodnog okruženja, i biće spremna da reaguje u slučaju potrebe, objektivno i nepristrasno, bilo na strani kupovine bilo na strani prodaje deviza, kako bi se postignuta relativna stabilnost deviznog kursa očuvala i u budućnosti.

Kabinet guvernera