23.04.2022.

Prolećno zasedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Grupacije Svetske banke – brz i efikasan odgovor Srbije na rizike s globalnog tržišta, srednjoročni izgledi Srbije ostaju povoljni

Delegacija Srbije, koju predvodi guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, u okviru Prolećnog zasedanja Međunarodnog monetarnog fonda i Grupacije Svetske banke sastala se s visokim predstavnicima tih institucija, kao i s predstavnicima velikog broja investitora. Na sastancima je učestvovao i ambasador Srbije u SAD-u gospodin Marko Đurić. Ključne ocene date su tokom sastanaka s gospodinom Bo Lijem, zamenikom generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda, i s gospodinom Alfredom Kamerom, direktorom Sektora za Evropu u Međunarodnom monetarnom fondu. Guverner Jorgovanka Tabaković i ambasador Marko Đurić sastali su se i s timom Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju, koji predvodi gospodin Jan Kejs Martej, a važni razgovori vođeni su i na sastancima Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta i Zajedničkog komiteta za razvoj, u okviru Konstituence Švajcarske.

Visoki zvaničnici Međunarodnog monetarnog fonda pohvalili su vlasti u Srbiji za odlične rezultate postignute i u uslovima velikih šokova, i izneli su sledeće ocene:

  • Srpska privreda je odlično sprovedena kroz pandemiju COVID-19 i nakon blagog smanjenja u 2020. godini, realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini bio je snažan i iznosio je čak 7,4%. Time je kumulativan rast Srbije u dve godine pandemije bio među najvišim u Evropi;
  • Srbija je još jednom potvrdila da ima dobar sistem upravljanja u kriznim situacijama;
  • Zahvaljujući znatno boljim od planiranih poreskih prihoda, fiskalni rezultat u 2021. bio je bolji od očekivanog;
  • I u aktuelnim uslovima u Srbiji je očuvana stabilnost kursa dinara i finansijskog sektora, što je važno za očuvanje poslovnog i potrošačkog poverenja;
  • Narodna banka Srbije je brzo i efikasno odgovorila kako bi se sprečilo prelivanje eksternih šokova na domaći bankarski sistem, koji je dobro kapitalizovan i likvidan. Posebno je pohvaljeno i brzo okončanje transakcije kojom je Sberbanka Srbija postala deo jake domaće bankarske grupe s visokom kapitalizovanošću i snažnom pozicijom likvidnosti.

S obzirom na sve što je u Srbiji na makroekonomskom planu urađeno do pandemije, kao i na brz i efikasan odgovor na rizike s globalnog tržišta, ocenjeno je da srednjoročni izgledi Srbije ostaju povoljni.

Na početku razgovora guverner Jorgovanka Tabaković informisala je visoke zvaničnike Međunarodnog monetarnog fonda o ishodu aprilskih predsedničkih izbora i činjenici da je predsednik Aleksandar Vučić dobio ogromnu podršku naroda, uprkos teškoj aktuelnoj globalnoj situaciji, koja se preliva na sve zemlje. Objasnila je da je predsednik Vučić jedini predsednik u Srbiji koji je u dva uzastopna izborna ciklusa odneo ogromnu većinu, bez potrebe za drugim izbornim krugom.

Na ocenu da je Srbija još jednom potvrdila da ima dobar sistem upravljanja u kriznim situacijama, guverner Jorgovanka Tabaković istakla je da je Srbija svoje rezerve i odbrambene mehanizme za vanredne situacije gradila pravovremeno, o čemu svedoče i visoke devizne rezerve i geografska i projektna rasprostranjenost investicija. Zbog značaja stabilnosti deviznog kursa, ni tokom prethodna dva meseca, kao ni tokom prethodnih epizoda povećanih međunarodnih rizika, nismo dopustili da spoljni šokovi dovedu do prekomernih oscilacija deviznog kursa. Guverner Jorgovanka Tabaković podvukla je da će dobro odmerena politika predsednika Vučića koji je posvećen svim aktivnostima koje su značajne za stabilnost i rast Srbije, uz nastavak pune koordinacije svih politika, omogućiti maksimum povoljnih uslova poslovanja u Srbiji i u aktuelnim globalnim neizvesnostima. Istakla je da stabilnost nema alternativu.

Guverner Jorgovanka Tabaković rekla je i da je Srbija važan faktor regionalne povezanosti i da ostaje  posvećena saradnji, dogovaranju i inicijativi „Otvorenog Balkana“. I ambasador Marko Đurić koji je imao priliku da na jednom od sastanaka Konstituence Švajcarske već upozna gospodina Bo Lija, ukazao je da Srbija uvek bira put saradnje. Učešćem u inicijativi „Otvoreni Balkan“ Srbija nedvosmisleno potvrđuje svoje opredeljenje za saradnju i prosperitet regiona. Potvrda toga jeste i činjenica da čak i u aktuelnim uslovima Srbija obezbeđuje neke od proizvoda koji su deficitarni u zemljama u regionu.

S obzirom na to da je ovo bio prvi susret s gospodinom Bo Lijem i gospodinom Alfredom Kamerom, guverner Jorgovanka Tabaković ih je, na posebnim sastancima, upoznala s transformacijom Srbije u periodu od 2012. godine do početka pandemije. Tom prilikom istakla je sledeće:

  • U Srbiji je od sredine 2012. godine sprovođena dobra ekonomska politika, koja je do pandemije rezultirala postizanjem i očuvanjem cenovne stabilnosti i fiskalne discipline, unapređenjem poslovne klime i jačanjem bankarskog sektora;
  • Održavanjem inflacije na niskom nivou, u proseku 2% do pandemije, obezbeđen je kredibilitet monetarnoj politici;
  • Dosledno je sprovedena neophodna fiskalna konsolidacija i uspostavljena i održiva opadajuća putanja učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu;
  • Zahvaljujući dvocifrenim stopama rasta izvoza robe i usluga, tekući deficit platnog bilansa drastično je smanjen, a postignuta je i njegova puna pokrivenost stranim direktnim investicijama;
  • Srbija je postala atraktivna investiciona destinacija, uz snažan priliv stranih direktnih investicija, koje su u proseku u poslednje četiri godine iznosile 7,5% bruto domaćeg proizvoda. Skoro 60% investicija uloženo je u razmenljive sektore, a oko 30% u prerađivačku industriju;
  • U odnosu na 2012. godinu, broj formalno zaposlenih u privatnom sektoru povećan je za preko 22%, a zarade za 74%.

Sve to je urađeno do početka pandemije, što nam je stvorilo prostor za dobro upravljanje tokom pandemije.

Dajući osvrt na dve godine pandemije i šta je u tom periodu urađeno, guverner Jorgovanka Tabaković istakla je:

  • Ostvarili smo kumulativan realni rast bruto domaćeg proizvoda od 6,4%, uz vraćanje na pretkrizni nivo nakon svega tri tromesečja;
  • Devizne rezerve povećali smo za 23%, na rekordni nivo, a za toliko smo povećali i rezerve zlata u tonama;
  • Izvoz robe i usluga u 2021. godini bio je rekordan i za 22% viši nego u odličnoj pretkriznoj 2019. godini;
  • Imali smo i rekordan priliv stranih direktnih investicija i ne samo da investitori nisu odustali od planiranog ulaganja tokom pandemije već je započeta i realizacija novih značajnih projekata;
  • Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima spušteno je na ispod 3,5%, odnosno njihov nivo niži je za 75% u odnosu na avgust 2015. godine, kada smo počeli da sprovodimo strategiju njihovog rešavanja.

Sa svim tim očuvani su proizvodni kapaciteti, tržište rada i likvidnost sistema, odnosno očuvane su osnove rasta.

U pogledu izazova za nosioce politike, za koje je ocenjeno da ih ima dosta i da potiču s globalnog tržišta, poput uticaja globalnih faktora na inflaciju i neophodnosti obezbeđenja energetske stabilnosti, guverner Jorgovanka Tabaković navela je neke od mera koje se u Srbiji preduzimaju kako bi se ograničio njihov efekat:

  • Ključno – očuvana je stabilnost, u čijoj su osnovi i stabilnost deviznog kursa i politička stabilnost;
  • Od oktobra prošle godine Narodna banka Srbije postepeno je povećavala repo stopu, a u aprilu ove godine, prvi put nakon devet godina, povećala je referentnu kamatnu stopu, za 50 baznih poena, na 1,5%. Putem monetarnih operacija Narodna banka Srbije povukla je i značajan deo viškova dinarske likvidnosti banaka, kao reakcija na inflatorne pritiske;
  • Očuvana je stabilnost deviznog kursa, zahvaljujući čemu je i bazna inflacija oko dva puta niža od ukupne inflacije, što nije slučaj u mnogim drugim zemljama (U nekim zemljama je ona čak viša od ukupne inflacije.) Globalni faktori uticali su na martovsku inflaciju u mnogim zemljama Evrope, gde je ukupna i bazna inflacija viša nego u Srbiji, a svakako mnogo viša u odnosu na njihove projekcije s kraja prošle godine.
  • Vlada je takođe donela brojne mere kao što su ograničavanje cena osnovnih namirnica, dopunjavanje ponude prehrambenih proizvoda iz robnih rezervi, povećanje subvencija za poljoprivredne proizvođače, privremena zabrana izvoza osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Na to, tu su i značajne mere koje se odnose na ograničavanje rasta cena energenata.

Pored uticaja na inflatorne pritiske koji su podstaknuti globalnim faktorima, Narodna banka Srbije u toku aktuelnih dešavanja pomaže i upravljanje likvidnošću, pojačano snabdeva banke efektivnim stranim novcem i sankcioniše nedozvoljeno ponašanje pojedinih menjača. Time je Narodna banka Srbije sprečila paniku koja može da se javi u ovakvim situacijama.

Na brojnim sastancima tokom Prolećnog zasedanja, na kojima su učestvovali predstavnici velikog broja zemalja, analizirani su i nikada veći izazovi koji oblikuju međunarodno okruženje.

Ocenjeno je da je inflacija u globalnim okvirima podstaknuta rastućim cenama hrane i svetskim cenama energenata, kao i da ona trenutno predstavlja veliki izazov za sve privrede. Istaknuto je da će veliki ekonomski šok koji utiče na globalne ekonomske izglede ostaviti trag na ekonomski oporavak svih zemalja kroz veće svetske cene robe, efekte na globalne finansijske uslove, poremećaje u lancima snabdevanja, kao i kroz kanal nepoverenja. Zaključeno je da svi napori na nivou pojedinačnih zemalja moraju biti udruženi s međunarodnim naporima, jer je saradnja uvek neophodna, a u aktuelnim uslovima posebno.

Kabinet guvernera