22.09.2020.

Tanjug - u vezi sa završetkom drugog moratorijuma

Pitanja: Kada ističe predah u otplati kredita klijenata banaka? Na šta se konkretno odnosio zastoj u otplati? Koliko se klijenata poslovnih banaka odlučilo za zastoj u otplati kredita i kolika je njihova ukupna vrednost? Kako će klijenti plaćati redovnu kamatu na kredite, koje su opcije ponuđene za otplatu duga i koliko će biti uvećane rate?

Kako je to bilo regulisano tokom prvog tromesečnog moratorijuma? Kolike su kamate na kredite u evrima, a kolike za dinarske kredite?

Odgovor: Propisani dodatni zastoj u otplati obaveza prema banci (moratorijum) se odnosi na obaveze dužnika koje dospevaju u periodu od 1. avgusta do 30. septembra, kao i na dospele neizmirene obaveze dužnika u julu mesecu. Kada je reč o konkretnom obuhvatu moratorijuma, predah u otplati je omogućen u odnosu na obaveze dužnika po osnovu kredita i kreditnih proizvoda (npr. dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu ili kreditne kartice), kao i obaveza po osnovu drugih proizvoda banke (npr. obaveze po osnovu instrumenata zaštite od kamatnog rizika koji su povezani sa kreditima i/ili kreditnim proizvodima ili po osnovu bankarskih garancija).

Prema poslednjim podacima dobijenim od banaka, 82% dužnika pravnih i fizičkih lica je prihvatilo zastoj u otplati obaveza (moratorijum), pri čemu ukupan broj dužnika koji su prihvatili moratorijum iznosi preko 2,5 miliona. Od ukupnog iznosa plasmana (bilansnih potraživanja), 53% je u moratorijumu.

Po prestanku moratorijuma, obračunata redovna kamata se ravnomerno raspoređuje na period otplate kredita i drugih proizvoda i ne pripisuje se glavnici duga, a period otplate se produžava za period trajanja moratorijuma. Banka je dužna da svim dužnicima koji su koristili moratorijum, ako je to primenjivo s obzirom na vrstu konkretnog proizvoda, dostavi novi plan otplate putem elektronske ili redovne pošte, bez dodatnih troškova za dužnika, a taj plan se obavezno sačinjava i dostavlja za kredit. Pored opcije da nastavi da izmiruje svoje obaveze u skladu sa novim planom otplate, pri čemu dolazi do neznatnog povećanja anuiteta, dužnik ima na raspolaganju još dve mogućnosti kada mu anuitet ostaje isti do kraja otplatnog perioda i to: da izmiri sve obaveze po osnovu kredita koje su bile obuhvaćene moratorijumom (sve anuitete iz perioda moratorijuma – glavnicu i redovnu kamatu), odnosno da izmiri sve obaveze po osnovu redovne kamate koja se obračunavala za vreme trajanja moratorijuma, uz produženje roka otplate kredita za period trajanja moratorijuma. Ukazujemo da dužnik može da se opredeli za jednu od navedenih opcija u roku od sedam dana po dostavljanju plana otplate.

I po prestanku prvog moratorijuma, dužnik je imao na raspolaganju tri navedene mogućnosti za izmirivanje obaveza.

Prateći snižavanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije, prosečne ponderisane kamatne stope na dinarske kredite su u padu od početka godine i prema poslednjim dostupnim podacima za jul 2020, ta kamatna stopa na dinarske kredite stanovništvu iznosi 8,2%, a privredi 3,1%. Takođe, i prosečne ponderisane kamatne stope na evro i evroindeksirane kredite su u padu u odnosu na početak godine i kod stanovništva ta kamatna stopa iznosi 3,5%, a kod privrede 2,6%.

 

Kabinet guvernera