29.08.2020.

Tanjug – u vezi s uticajem pada kamatne stope Euribora na kredite u Srbiji

Pitanje: Kako će na otplatu kredita u Srbiji uticati  najnoviji pad tromesečne stope Euribora na rekordno nizak nivo od - 0,491 odsto?

Odgovor: Prema poslednjim raspoloživim podacima za jul, oko 65% vrednosti ukupnih domaćih kredita koji su u tom mesecu iznosili 2.590,2 mlrd dinara bilo je u evro znaku, tj. indeksirano u evrima ili odobreno u evrima. Od toga, neki su bili odobreni po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi po varijabilnoj kamatnoj stopi (najviše tromesečnom ili šestomesečnom Euriboru uvećanom za odgovarajuću maržu). Konkretno, prema podacima za jul, za Euribor je bilo vezano oko 43% vrednosti ukupnih domaćih kredita, tako da se smanjenje Euribora direktno odražava na njihov niži nivo rata. Pored nižih rata za kredite koji su u otplati, smanjenje Euribora  trebalo bi da se odrazi i na nižu cenu novog zaduživanja u evrima, s obzirom na to da doprinosi nižoj ceni izvora za kredite u evrima.

Pitanje: Na koje kredite najviše utiče euribor, da li su banke u obavezi da primene tu kamatu na buduće kredite koje odobravaju ili će se odnositi i na već odobrene kredite?

Odgovor: Euribor u većoj meri utiče na kredite privredi, s obzirom na to da je kod privrede veće učešće evroindeksiranih i kredita u evrima u poređenju sa kreditima stanovništvu (83% naspram 44%). Kada je reč o kreditima stanovništvu, za Euribor su najviše vezani stambeni krediti, koji su gotovo u potpunosti evroindeksirani, za razliku od gotovinskih koji su gotovo u potpunosti u dinarima i na čiji nivo anuiteta i cenu novog zaduživanja utiče promena referentne kamatne stope Narodne banke Srbije, najčešće indirektno kroz promene kamatnih stopa na tržištu novca Belibor za koje su uglavnom vezani kreditni proizvodi. Kod privrede, investicioni krediti su uglavnom vezani za Euribor, dok je kod kredita za obrtna sredstva učešće kredita u dinarima veće i iznosi oko 26%.  

Pitanje: Koliko evropska kamata utiče na cenu kredita u Srbiji i na koji način?

Odgovor: Pad Euribora svakako utiče na cenu kredita u Srbiji, ali se primećuje da je pad kamatnih stopa na kredite u evrima bio izraženiji od pada Euribora. Takvo smanjenje kamatnih stopa rezultat je nekoliko faktora:

  • smanjenja premije rizika (koja je u junu 2020. bila za oko 180 baznih poena niža nego u maju 2013.)
  • povećanja kreditnog rejtinga zemlje, kao i
  • rasta konkurencije među bankama u Srbiji.

Tako je od maja 2013, kada je započet ciklus ublažavanja monetarne politike Narodne banke Srbije, do juna 2020. šestomesečni Euribor smanjen za 0,5 procentna poena (p.p.), dok je prosečna ponderisana kamatna stopa na nove evroindeksirane i kredite u evrima privredi snižena za 4,6 p.p, a stanovništvu za 4,4 p.p. i u junu je za privredu ona iznosila 2,7%, a za stanovništvo 3,7%. U istom periodu je trošak otplate postojećih kredita, tj. prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće evroindeksirane kredite i kredite u evrima privredi snižena za 4,0 p.p. a stanovništvu za 3,3 p.p. i u junu je  za privredu ona iznosila 2,8% a za stanovništvo 3,6%.

Pitanje: Da li se očekuje dalji pad euribor stope ili rast?

Odgovor: Kretanje EURIBOR stopa od početka godine imalo je veću volatilnost od uobičajene. Pandemija korona virusa i značajno smanjenje ekonomske aktivnosti uticali su na manjak likvidnosti na tržištu i rast EURIBOR-a, koji je bio najizraženiji u drugoj polovini aprila kada je tromesečni EURIBOR iznosio -0,16%. U tom periodu preduzete su brojne mere vodećih centralnih banaka u pravcu veoma ekspanzivnih monetarnih politika, što je uticalo je na rast likvidnosti u bankarskom sistemu i pad EURIBOR-a na rekordno niske nivoe i blizu kamatne stope ECB-a na depozitne olakšice (-0,5%) koja se smatra praktično donjom granicom, jer banke višak likvidnosti mogu da drže kod ECB po toj stopi.

Buduće kretanje EURIBOR-a teško je predvideti, s obzirom da je u pitanju tržišna kategorija koju određuje ponuda i tražnja, ali kretanje ove stope najvećim delom zavisiće od politike Evropske centralne banke u narednom periodu, odnosno od toga da li će ECB i dalje i u kojoj meri voditi ekspanzivnu monetarnu politiku.

Činjenica je da je inflacija u EU već duže vreme ispod ciljane, te da EU ekonomija ne ostvaruje očekivani rast, već se čak govori o recesiji u pojedinim EU članicama. Trenutno tržišni učesnici ne očekuju smanjenje stope ECB na depozitne olakšice, pa se ne očekuje ni dalji značajniji pad EURIBOR stopa, koje su u avgustu dostigle rekordno niske nivoe (-0,49% za tromesečni EURIBOR). S druge strane, stimulativna monetarna politika ECB (programi otkupa HoV) biće na snazi u dužem periodu, uz očekivani dalji rast viškova likvidnosti banaka, pa se ne očekuje ni veći rast ovih stopa u narednih godinu ili dve. Do rasta kamatnih stopa moglo bi da dođe u slučaju većih finansijskih rizika nakon popuštanja fiskalnih mera kojima vlade zemalja trenutno obezbeđuju pomoć privredi za otklanjanje posledica pandemije korona virusa, odnosno promene ekonomskog ciklusa.

Kabinet guvernera