24.08.2020.

Tanjug - u vezi s kamatama na bankarske proizvode u Srbiji

Pitanje: Da li su ugovorene kamate na bankarske proizvode u Srbiji među najvećim u Evropi i da li bi banke trebalo da plaćaju državi PDV za naknade za svoje usluge kao što su provizije, naknade za održavanje računa ili naknade obrade kredita?

Odgovor: Nivo kamatnih stopa u Srbiji u prethodnom periodu znatno se približio nivoima u zemljama Evropske unije. Kamatne stope na kredite u Srbiji se nalaze na najnižim nivoima u režimu ciljanja inflacije, što je rezultat ublažavanja monetarne politike Narodne banke Srbije, niže premije rizika i rasta kreditnog rejtinga naše zemlje, pojačane konkurencije između banaka na kreditnom tržištu, kao i nižih kamatnih stopa na tržištu novca u zoni evra. Dodatno, kamatne stope na kredite u dinarima su se približile kamatnim stopama na kredite u evrima, što je još jedna potvrda postignute makroekonomske stabilnosti. Zahvaljujući padu kamatnih stopa u proteklom periodu, troškovi privrede po osnovu kamata znatno su smanjeni, iako je korišćenje kredita povećano, što je doprinosilo i rastu profitabilnosti srpske privrede i pozitivno uticalo na raspoloživi dohodak stanovništva.

O razmerama pada kamatnih stopa najbolje govore podaci o smanjenju kamatnih stopa na kredite privredi i stanovništvu u odnosu na maj 2013, kada je započet ciklus ublažavanja monetarne politike Narodne banke Srbije:

  • prosečna ponderisana kamatna stopa na dinarske kredite privredi je u junu 2020. godine iznosila 3,4%, što je za 13,1 procentnih poena (p.p.) niže u odnosu na maj 2013.
  • prosečna ponderisana kamatna stopa na dinarske kredite stanovništvu je u junu 2020. godine iznosila 8%, što je za 12,5 p.p. niže u odnosu na maj 2013.

Istovremeno, prosečna kamatna stopa na evroindeksirane i kredite u evrima privredi u junu iznosila je 2,7% i u odnosu na maj 2013. niža je za 4,6 p.p., dok je kamatna stopa na kredite stanovništvu niža za 4,4 p.p. i u junu je iznosila 3,7%.

Pitanje: Da li NBS može da utiče na visinu kamata banaka na "minus" pošto je prosečna kamata na tzv. overdraft u junu bila 35,53 odsto?

Odgovor: Pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplju vrstu pozajmice, pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni, a Narodna banka Srbije je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim je sigurno da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara itd. nego pozajmice po tekućem računu.

U periodu od januara 2014. do juna 2020. godine prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništvu smanjena je za 4,7 p.p. (sa 33,6% na 28,9%). Posmatrano po bankama, od 25 banaka koje su odobravale ovaj vid pozajmice, 18 banaka je smanjilo kamatne stope, pri čemu je osam banaka smanjilo kamatne stope za preko 5 p.p. od kojih su tri banke smanjile kamatne stope na dozvoljene pozajmice za preko 10 p.p. U narednom periodu može se očekivati dalje smanjenje kamatnih stopa na sve dinarske plasmane banaka, uključujući i kamatne stope na dozvoljena prekoračenja, imajući u vidu da je Narodna banka Srbije počev od marta snizila referentnu stopu tri puta, za ukupno 1 p.p. (na 1,25%).

Pad kamatnih stopa kod svih tipova bankarskih proizvoda u prethodnom periodu ostvaren je zahvaljujući postignutoj makroekonomskoj stabilnosti, ublažavanju monetarne politike Narodne banke Srbije i jačanju zdrave konkurencije među bankama.

Narodna banka Srbije, kao deo inicijative za opšte sniženje cena bankarskih proizvoda, ne ulazeći pri tome u poslovnu politiku banaka, redovno, na mesečnom nivou na svojoj zvaničnoj internet stranici objavljuje kamatne stope po pojedinačnim bankama na prekoračenja po tekućim računima. Objavljivanjem ovih podataka Narodna banka Srbije želi da građanima omogući da se na transparentan način upoznaju s javno dostupnim podacima i da na osnovu toga uporede banke i naprave adekvatan izbor bankarskog proizvoda koji odgovara njihovim potrebama i mogućnostima. Takođe, u cilju edukacije korisnika finansijskih usluga na internet prezentaciji Narodne banke Srbije dostupan je i prospekt o dozvoljenom minusu po tekućem računu koji sadrži osnovne informacije i karakteristike ove vrste pozajmice.

Pitanje: Da li banke usklađuju visinu kamata na kredite sa referentnom kamatnom stopom i na koji način?

Odgovor: Važno je naglasiti da referentna kamatna stopa utiče i na troškove novog zaduživanja, ali i na nivo anuiteta kredita koji su u otplati. Oko polovine dinarskih kredita privredi i stanovništvu je vezan za kretanje referentne kamatne stope, najčešće indirektno kroz kamatne stope na tržištu novca –  BELIBOR stopa koje se koriste za obračun kamatnih stopa na kreditne proizvode. Naime, kod kredita odobrenih po varijabilnoj kamatnoj stopi, ugovorom se definiše nivo kamatne stope kao nivo referentne kamatne stope Narodne banke Srbije ili BELIBOR-a, uvećan za odgovarajuću maržu. U tom smislu, promena referentne kamatne stope se direktno odražava i na nivo kamatne stope na kredite tokom celog perioda otplate kredita. Referentna kamatna stopa utiče i na cenu zaduživanja kredita odobrenih po takozvanoj fiksnoj kamatnoj stopi, jer predstavlja cenu izvora za kredite, tako da smanjenje referentne kamatne stope doprinosi i nižoj ceni izvora sredstava, a time i nižoj stopi po kojoj banke odobravaju nove kredite.

Kabinet guvernera