12.11.2020.

Referentna kamatna stopa zadržana na nepromenjenom nivou uz dodatnu podršku dinarskoj likvidnosti

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 1,25%.

Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvarene i očekivane efekte prethodno preduzetih mera monetarne i fiskalne politike radi ublažavanja negativnih posledica pandemije i podsticanja privrednog rasta. Izvršni odbor očekuje da će pravovremeno preduzete ekonomske mere nastaviti povoljno da deluju na uslove finansiranja privrede i građana i rast njihovog raspoloživog dohotka.

Pravovremena i adekvatna podrška Narodne banke Srbije i Vlade našoj privredi u velikoj meri je zaslužna za manji pad ekonomske aktivnosti u drugom tromesečju od inicijalno očekivanog, kao i za bolje rezultate tokom trećeg tromesečja. Imajući to u vidu, Narodna banka Srbije je korigovala naviše projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu, sa –1,5% na –1%, što će biti jedan od najboljih rezultata u Evropi. Povoljnim kretanjima i u uslovima pandemije posebno doprinosi oporavak investicija, koji je bio brži od očekivanog. Tome je u velikoj meri doprinelo očuvanje proizvodnih kapaciteta i radnih mesta, ubrzanje realizacije infrastrukturnih projekata, kao i obezbeđeni povoljniji uslovi finansiranja. Trebalo bi da oporavak od krize, vođen rastom domaće i eksterne tražnje, naredne godine bude više nego potpun, uz stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 6%.

Izvršni odbor naglašava da je inflacija u Srbiji ostala na niskom i stabilnom nivou i tokom pandemije, kao što je to bila i u proteklih sedam godina. Važan faktor te stabilnosti bila je i ostala obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, što potvrđuje kredibilitet monetarne politike. Ukupna inflacija u septembru iznosila je 1,8% na međugodišnjem nivou, a na sličnom nivou je i bazna inflacija (1,7%). Prema projekciji Narodne banke Srbije, inflacija će se i u narednom periodu kretati u donjoj polovini ciljanog raspona, bliže donjoj granici cilja, a sa očekivanim daljim oporavkom tražnje, tokom 2022. godine počeće postepeno da se približava centralnoj vrednosti cilja od 3%. Ovakva kretanja ukazuju na to da u narednom periodu postoji prostor za dodatne mere ublažavanja monetarne politike.

Iako je oporavak globalne ekonomske aktivnosti od maja brži nego što se očekivalo, zabrinjava ubrzano širenje virusa od oktobra, pre svega u Evropi. Oporavak našeg najvažnijeg trgovinskog i finansijskog partnera – zone evra biće podržan dodatnim stimulativnim merama Evropske centralne banke koje su najavljene za decembar, kao i fiskalnim podsticajima velikog broja zemalja. Kretanja na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu i dalje nalažu oprezno vođenje monetarne politike, na šta se, pored neizvesnosti oko toka pandemije, odražavaju i geopolitičke tenzije u svetu. Međutim, Izvršni odbor ističe povećanu otpornost naše ekonomije na potrese iz međunarodnog okruženja, kao rezultat odgovornog vođenja ekonomske politike u prethodnim godinama i adekvatnog odgovora na aktuelnu globalnu krizu.

Narodna banka Srbije je donela odluku da u ambijentu ponovo pooštrene zdravstvene situacije deluje ekonomski proaktivno i preventivno, obezbeđujući mogućnost korišćenja dodatne jeftine dinarske likvidnosti. Banke će imati na raspolaganju dve linije za obezbeđenje dinarske likvidnosti – putem dodatnih svop aukcija kupovine deviza i aukcija repo kupovine hartija od vrednosti. Na ovaj način, u ambijentu oporavka domaće ekonomije bržeg od očekivanog, Narodna banka Srbije nastoji da nivo dostupne i jeftine likvidnosti u bankarskom, a preko njega i u privrednom sektoru – održi dovoljno visokim, kako bi se obezbedio nastavak podsticajnog delovanja.

U bankarskom sektoru i dalje su prisutni značajni viškovi dinarske likvidnosti, a obezbeđenje dodatnih sredstava treba da učini uslove finansiranja još povoljnijim održavanjem kamatnih stopa na niskim nivoima i da podstakne rast kreditne aktivnosti banaka. Organizovanjem svop i repo aukcija na redovnoj nedeljnoj osnovi (ponedeljkom – svopovi i četvrtkom – repo aukcije), bankama se pruža mogućnost da pribave potrebnu dinarsku likvidnost na rok od tri meseca po povoljnim uslovima, koristeći devize ili dinarske hartije od vrednosti kao kolateral. Prve aukcije biće organizovane 16. novembra (svopovi) i 19. novembra (repo aukcije).

Izvršni odbor će nastaviti pažljivo da prati kretanje i uticaj ključnih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja na inflaciju, finansijsku stabilnost i brzinu ekonomskog oporavka. U koordinaciji s Vladom, Izvršni odbor je spreman da reaguje ako se negativni efekti pandemije na kretanja u domaćem i međunarodnom okruženju pojačaju.

Na današnjoj sednici, Izvršni odbor je usvojio novembarski Izveštaj o inflaciji, koji će biti objavljen 18. novembra. Pored nove projekcije inflacije i bruto domaćeg proizvoda, Izveštaj o inflaciji sadrži detaljno obrazložene odluke monetarne politike i makroekonomska kretanja koja ih opredeljuju.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 10. decembra.

Kabinet guvernera