Dinarizacija

Dinarizacija je skup mera i aktivnosti koje imaju za cilj veće korišćenje dinara u finansijskom sistemu Srbije. Veća upotreba dinara dovodi do snažnijeg delovanja transmisionog mehanizma monetarne politike, što omogućava efikasnije postizanje i održavanje stabilnosti cena, kao zakonom definisanog osnovnog cilja Narodne banke Srbije. Stoga je dinarizacija od 2011. godine istaknuta kao jedan od ciljeva Narodne banke Srbije u okviru Programa monetarne politike Narodne banke Srbije.

Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije su 2012. godine potpisale, a 2018. godine potvrdile Memorandum o strategiji dinarizacije finansijskog sistema Srbije. Ovim memorandumom trasirani su glavni pravci delovanja dveju institucija usmereni na povećanje upotrebe dinara u Srbiji, koji se mogu objediniti u tri međusobno povezana stuba:

  1. Jačanje makroekonomskog okruženja koje karakteriše niska i stabilna inflacija, stabilan finansijski sistem i održiv privredni rast;
  2. Promovisanje dinarskih instrumenata i tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj tržišta dinarskih hartija od vrednosti. Razvoj dinarske krive prinosa važna je okosnica ovog stuba;
  3. Razvoj i unapređenje instrumenata zaštite od deviznog rizika u nebankarskom sektoru.

U skladu sa strategijom, Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije obavezale su se, pored ostalog, da prate i analiziraju kretanje stepena dinarizacije i da redovno obaveštavaju javnost o merama i aktivnostima koje se preduzimaju, kao i o ostvarenom napretku u procesu dinarizacije. S tim ciljem, Narodna banka Srbije tromesečno objavljuje Izveštaj o dinarizaciji finansijskog sistema Srbije, kao jedno od pomoćnih sredstava komunikacije s javnošću o rezultatima, merama i aktivnostima usmerenim na podršku procesu dinarizacije.

Dinarizacija finansijskog sistema Srbije beleži dugoročni trend rasta i na osnovu kretanja najvažnijih pokazatelja od 2012. godine, kada je zaključen Memorandum, do danas evidentiran je značajan napredak.

 

Pokazatelji dinarizacije decembar 2012. septembar 2023. promena u p.p.
Depoziti Privreda 43,9% 59,6% +15,7
Stanovništvo 8,8% 29,4% +20,6
Ukupno 19,3% 41,9% +22,6
Plasmani Privreda 24,2% 16,3% -7,9
Stanovništvo 35,1% 53,6% +18,5
Ukupno 28,0% 33,8% +5,8